Čačić: Liberali su apsolutno legalisti i legitimisti

Detalji

Hitovi: 618

Zagreb, 27. listopada – „Liberali su apsolutno legalisti i legitimisti. Kada zakoni nisu realni, obaveza nam je o tome progovoriti", kazao je Radimir Čačić, predsjednik HNS-a na seminaru Političke akademije o strateškom političkom planiranju nadovezujući se na predavanje političkog analitičara Davora Gjenera o liberalno-demokratskim temama vezanim za lokalne izbore.

„HNS najviše investira u prepoznavanje političkih talenta i obrazovanje svoga kadra", započeo je svoje predavanje Gjenero.

U nastavku je objasnio ideologiju liberalizma nasuprot socijalizmu i konzervativizmu s napomenom da su stranke dio demokracije te ako funkcioniraju prema Ustavu, ključni su demokratski mehanizmi.

„Liberalizam je, kao i konzervativizam, građanska politička ideologija. Međutim, liberali se od konzervativaca razlikuju po tome što je njihov svjetonazor utemeljen na racionalnom prosuđivanju i odlučivanju, a konzervativna se ideologija zasniva na tradiciji, iracionalnim elementima, moralu i vjeri. Uvodeći moral kao politički kriterij, konzervativci (kao i demokršćani) u političko odlučivanje uvode kolektivizam, a liberalizam je individualistička politička ideologija. Nadalje, liberalizam je „naprednjačka" ideologija i zauzima se za društveni razvitak, a u temelju konzervativizma i demokršćanstva očuvanje je statusa quo u društvu", započeo je svoje predavanje Gjenero.

U nastavku je pojasnio kako je liberalizam u političkom smislu građanska ideologija (a liberalne političke stranke povijesno su nastale u parlamentu, povezivanjem zastupnika liberalnih svjetonazora) za razliku od socijalizma koja je kao politička ideologija nastala nasuprot parlamentarizmu. Socijalisti se politički okupljaju izvan parlamenta (laburisti, na primjer, uz pomoć sindikalnih organizacija), slično kao i nacionalistički i populistički pokreti. Također, rekao je kako socijaliste i liberale povezuje činjenica koja se odnosi na dvije naprednjačke ideologije koja je zasnovana na političkom racionalizmu. Gjenero je ovdje istaknuo da su liberali individualisti za razliku od socijalista i konzervativaca koji pripadaju kolektivistima te je socijalistički kolektivizam definirao „klasnim", za razliku od konzervativnoga koji je „nacionalni".

Govoreći o zagovaranju provođenja državne socijalne politike, kazao je da je zagovaraju i socijalisti i liberali za razliku od konzervativaca koji misle da ona samo narušava djelovanje tržišnih zakonitosti. Socijalisti smatraju da tržišno gospodarstvo samo po sebi izaziva nepravdu i da ga treba ograničavati, kao i pravo na privatno vlasništvo. S druge strane, liberali misle da je tržište jedini uspješni mehanizam alokacije resursa, ali da država mora svakom pojedincu osigurati pravo na ravnopravno sudjelovanje u društvenom životu i tržišnom natjecanju. Svaki pripadnik društva ima jednako i opće pravo glasa, pa mu po istoj logici pripada i pravo na sudjelovanje u dijelu društvenog bogatstva.

„Liberalna socijalna politika insistira na odgovornosti svakog pojedinca za svoju sudbinu, a socijalistička je sklona paternalističkom pristupu, pokroviteljstvu i takvoj redistribuciji koja pojedincu omogućuje da postane „klijentom" države, umjesto da bude odgovorna osoba", istaknuo je Gjenero.

U drugom dijelu predavanja rekao je kako se i konzervativci i liberali zalažu za načelo vladavine prava. Konzervativna politička filozofija utemeljena je na pojmu suvereniteta, dakle, postojanja institucije koja ima pravo neograničeno donositi društvene odluke. Za konzervativce zakon je zakon već po tome što je u nekim okolnostima donesen. Zakon je za njih tim bolji što je stariji i što dulje regulira neku društvenu praksu. Za razliku od njih, liberali legitimnim zakonom smatraju samo onaj zakon koji je donesen u zakonitoj proceduri, s uvažavanjem društvenog konsenzusa, koji je racionalan i doprinosi općem dobru. Za razliku od liberala, za koje je zakonodavna procedura, prije svega, racionalan proces, konzervativci misle da je su u njoj važan moral, tradicija i spontanost.

„Za liberale je politika racionalna djelatnost kojom se ostvaruju društvene koristi, a država je okvir koji omogućava takvu djelatnost u korist općeg dobra", zaključio je Davor Gjenero.

Nadovezujući se na Gjenera, predsjednik HNS-a rekao je kako se HNS odlikuje svojim vrijednostima. Od liberalnih demokrata očekuje se da racionalno razmišljaju svojom glavom. Govoreći o vladavini prava, odnosno o odnosu prema zakonu naglasio je da je najvažnije stvoriti funkcionalan sustav.

„Liberali su apsolutno legalisti i legitimisti. Kada zakoni nisu realni, obaveza nam je o tome progovoriti. Mora se stvoriti funkcionalan sustav po principu stvori, pa dijeli. Ulaganje u obrazovanje i kvalitetu kadra, omogućava i ulaganje u slobodu. Jedino se takvim ulaganjem može doći do komponente izvrsnosti koja nam omogućava da se ne svodimo na najslabiju kariku. Samo obrazovanjem se može doći do onog najboljeg među nama", istaknuo je Čačić.

U drugom dijelu seminara predavala je Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Govoreći o strategiji kreiranja izborne kampanje napomenula je da stranke u državi danas u kampanjama na nacionalnoj i lokalnoj razini pokazuju puno veću organiziranost nego prije.

Da bi se izgradila strategija suvremene kampanje važno je pratiti svih osam koraka. Započinje se sa analizom konteksta, definiranjem cilja, analizom tržišta, a nadalje se mora odrediti ciljna skupina, imidž kandidata/stranke, opći ton i tip kampanje i na samom kraju definirati teme kampanje.

„Analiza tržišta je alfa i omega svake političke kampanje, bez istraživanja nema dobre kampanje. U kampanji je previše varijabli da biste kampanju radili napamet. Analiza tržišta je zato prvi korak, a definiranje poruke je konačan rezultat svih koraka. Kod analize tržišta izuzetno su važne ankete te se postavlja pitanje može li zaista medijska prezentacija anketa utjecati na preferenciju birača?", kazala je Grbeša.

U nastavku je rekla da se iz istraživanja javnog mijenja može pročitati kome ćemo se obraćati u kampanji, a to je takozvano segmentiranje tržišta. Upravo je zbog toga istraživanje javnog mijenja izuzetno važno za lokalne izbore i škakljive teme svake sredine pojedinačno, jer smo u mogućnosti znati kome se obraćamo i tko su naši potencijalni birači.

U drugom dijelu predavanja provedena je radionica na temu izrade strategije kampanje za lokalne izbore Grada Zagreba koji bi se trebali održati za dva mjeseca. Na primjeru radionice, na lokalnim izborima su se, između ostalog za gradonačelnika kandidirala tri nezavisna i jedan stranački kandidat. Sudionici su morali napraviti strategiju kampanja na osnovu koraka koje su čuli na teoretskom dijelu predavanja Marijane Grbeše.

„Uspjeh na izborima ovisi o političkom trenutku i društvenom kontekstu u kojem se izbori odvijaju. Svaki izbori su posebni! Uspjeh na izborima uvijek je kombinacija nekoliko faktora. U osnovi svake uspješne kampanje je pažljivo definirana strategija i nema oglasa koji može prikriti nedostatak strategije. Vjerujte da ne postoji čarobna formula za pobjedu na izborima, ali postoje koraci koje možete poduzeti kako bi povećali mogućnost vlastitog uspjeha. Na kraju je pravilo da pratite sve korake u izradi strategije da budete kreativni", zaključila je Grbeša.

Seminar je organiziran u okviru 4. Odjela posebnih programa Političke akademije HNS-a pod pokroviteljstvom Zaklade Friedrich Naumann za slobodu, a sudjelovali su predsjednici i glasnogovornici županijskih organizacija, glasnogovornici gradova i nastavnici Akademije.