Kružić: Područje pametnih gradova je potencijalno područje zapošljavanja

Detalji

Hitovi: 546

Zagreb, 21. siječnja 2017. – „Ne postoji konkretna definicija pametnoga grada. Za nekoga pametni grad znači tehnologija, za nekoga okoliš, za trećega nešto sasvim drugo. Pametni grad je inovativan i učinkovit pristup upravljanja gradom kojemu je tehnologija sredstvo, a ne cilj", započeo je svoje predavanje Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva za trgovinu i unutarnje tržište u mandatu 2011./2015. na temu Akademijinog seminara o pametnom i održivom razvoju pametnih gradova.

Kružić je kazao kako je područje pametnih gradova potencijalno područje zapošljavanja – SMART CITIES industrijske vrijednosti 1500 milijardi dolara. Gradovi postaju sjecišta fizičkog i virtualnog prostora za što je preduvjet infrastruktura koja ima ulogu privlačenja ljudi u grad te njegovo funkcioniranje uopće. Na pametni grad se gleda iz kuta holističkog pristupa jer pametni gradovi gledaju na svoje građane kao na partnere i nastoje obratiti pažnju na interese svakog dijela društva. Kružić je istaknuo kako se na preduvjet razvoja pametnih gradova gleda kroz teritorijalno bogatstvo, toleranciju, tehnologiju i talent.

„Pametni grad je mreža zajednice gdje se ljudi udružuju, mreža povjerenja u kojoj građani imaju otvoren pristup podacima", zaključio je svoje predavanje Kružić.

U nastavku je govorio Damir Medved, voditelj nacionalnog Centra kompetencija za pametne gradove i viši savjetnik za R&D – Ericsson Nikola Tesla.

Kako je kazao Medved glavna ideja osnivanja Centra kompetencija za pametne gradove u Rijeci je pitanje prilagođavanja tehnologije gradovima da bude dostupna u manjim sredinama i JI Europe.

„Grad nije tehnologija! Postoje protokoli i standardi koje grad bira s obzirom na svoje potrebe. To što radite, radite strukturirano, i to označava pametni grad. Svaki grad ima svoje probleme i strukturu stanovništva koja se treba sagledati. Funkcioniranje grada je povezano s poslovnim procesima, a ne s tehnologijom, pa tako postoje pametni gradovi koji nisu tehnološki. Kada se identificira problem, slijedi proces uvođenja politika. Važno je dobro i objektivno identificirati koji problemi zahtijevaju hitno rješavanje, a koji se mogu ostaviti za poslije", istaknuo je Medved.

Okupljanjem partnera – triple helix model te povezivanjem sveučilišta, jedinica lokalne samouprave i privatnog sektora označava se ideja uključivanja niza malih kompanija koje čine platformu te se tim načinom otvora sustav svima koji žele sudjelovati.

Medved je na kraju sudionicima sve potkrijepio primjerima iz prakse Centra kompetencija za pametne gradove Smart RI (promet, PSMP Payment Services Management Platform, primjer tehnologije pametnog grada i sportskih objekata).
Svoje predavanje zaključio je tezom važnosti ulaganja napora lokalne sredine da raspozna probleme iste, a tek onda važnošću konzultacije sa stručnjacima.