„Proračun je politički, a ne samo fiskalni dokument“

Detalji

Hitovi: 469

Zagreb, 15. studenoga 2014. – Snažna ekipa u sastavu Srđan Gjurković, predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, Milorad Batinić, gradonačelnik Grada Ivanca, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a te potpredsjednik Hrvatskog sabora i zamjenik gradonačelnika Grada Splita Goran Kovačević moderirali su seminar Akademije o najvažnijem dokumentu na državnoj i lokalnoj razini – proračunu.

Uvod u temu proračuna na državnoj razini dao je Srđan Gjurković, a finale seminara bilo je rezervirano za strateško planiranje, izvršenje i provedbu proračunu o čemu su govorili Milorad Batinić i Goran Kovačević.

Gjurković je svoje predavanje započeo općom definicijom proračuna te tokom svog predavanja obradio državni proračun, njegove korisnike, funkcije, načela, strukturu, račun prihoda i rashoda, rashode po raznim klasifikacijama, mjere manjka odnosno viška državnog proračuna i račun financiranja.

Također, u nastavku je prikazao i proračun izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, njegove korisnike, prihode i rashode te sudionicima objasnio kako doći do konsolidiranog proračuna središnje države. Na kraju je izlagao o konsolidiranom proračunu opće države i njegovom deficitu te javnom dugu i dugu opće države.

„Državni proračun prikazuje najvažnije ciljeve države, a služi i kao instrument ekonomske politike kojim se utječe na ekonomsko stanje zemlje, točnije na gospodarski rast", istaknuo je tokom svog izlaganja predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun.

„Strateški planirati proračun možemo isključivo ako analiziramo trenutno stanje u jedinici lokalne samouprave i ako imamo viziju kako ostvariti ono što smo planirani", započeo je Batinić o strateškom planiranju izrade proračuna.

U izlaganju gradonačelnik Grada Ivanca važnost je stavio na strategiju lokalnog razvoja, odnosno strateško planiranje proračuna koje se može ostvariti analizom stanja koristeći swot analizu. Na osnovu navedene analize mogu se odrediti prednosti i mogućnosti strateškog planiranja izrade proračuna s jedne strane i nedostatke i opasnosti s druge strane.

„Važno je utvrditi viziju razvoja jedinice lokalne samouprave, odnosno gdje se vidimo u budućnosti, kao i odrediti ključne razvojne ciljeve i prioritete, kojih ne treba biti mnogo, ali je od izuzetne važnosti da naglasak bude upravo na tim spomenuti ključnim razvojnim ciljevima. Ne zaboravite da je volja građana važna te je bino s njima iskomunicirati što i kada žele", naglasio je Batinić te nastavio da se nakon toga može krenuti u proces izgradnje politike akcijskim planom i programom, odnosno znanjem kako i na koji način povezati strateški plan s proračunom.

„Proračunsko planiranje, odnosno povezanost strateškog plana i proračuna je isključivo način dokazivanja fiskalne odgovornosti kroz sudjelovanje javnosti što uključuje transparentnost, kontinuiranost i odgovornost. S druge strane ono označava vjerodostojnost, sposobnost, kvalitetu političkog programa i vođenja politike, kao i održivost i upravljanje rizicima u jedinici lokalne samouprave, ako se nađete u toj situaciji", zaključio je Batinić.

Kovačević je prikazao izvršenje i provedbu proračuna na primjeru Grada Splita gdje je ukazao na podatak odakle novac uopće dolazi u proračun, kamo novac odlazi te koliko se novca troši na predškolski odgoj, osnovne škole, sport, kulturu i javnu vatrogasnu postrojbu Grada Splita.

"Postavlja se pitanje kako je značajan dio gradskog proračuna već unaprijed potrošen. Sukladno zakonskim odredbama grad je obvezan financirati vrtiće, škole, muzeje, kazališta, vatrogasce, sportske škole i udruge, koji za dobrobit građana moraju funkcionirati i veliki dio novaca je namijenjen upravo njima", istaknuo je Kovačević.

Na primjeru svoga grada Kovačević je u nastavku sudionicima objasnio koliko se novaca troši na socijalnu skrb građana, komunalnu djelatnost i gradsku upravu te istaknuo kako je proračun najvažniji dokument poluga razvoja gradova i općina.