Pusić: „Hrvatsko društvo na višoj razini otvorenosti i slobode“

Detalji

Hitovi: 1107

"Efikasna imigracijska politika mora se temeljiti na analizama budućih potreba tržišta rada, prognozama potražnje za znanjima i vještinama po sektorima i djelatnostima, fokusu na srednjoročne neusklađenosti između ponude i potražnje i ciljanom odabiru kvalifikacija i zanimanja koja bi mogla dinamizirati tržište rada. Potrebno je podignuti znanstvena istraživanja na višu razinu, ubrzati reformu obrazovanja i ojačati kapacitet za razvoj novih tehnologija", zaključila je Crnković – Pozaić.

Siniša Rodin s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o temi azila, povratka i izručenja. Govoreći o problemu imigracije naglasio je kako postoje brojne norme koje Hrvatska treba usvojiti, tzv. direktive o povratku i izručenju trećim državama. Također, potreban je intelektualni zaokret, reducirati ksenofobiju i naglasiti prednosti imigracije.

„Nužno je prestati razmišljati o imigraciji isključivo kao o problemu. Tu se radi o srazu domaćih i nacionalnih interesa naspram europskih interesa o čemu govore među ostalim Europska konvencija o zaštiti prava azilanata, i Ženevska konvencija. Direktive se moraju usvojiti odnosno implementirati u hrvatsko zakonodavstvo. Kroz spomenute europske direktive stvara se mogućnost ostvarivanja prava u bilo kojoj državi članici EU", kazao je Rodin.

Temeljne obveze direktive su materijalna i procesna prava koja država mora poštovati. To je već spomenuti primjer da država članica EU ne smije izručiti trećoj državi tražitelja azila, ukoliko mu u toj državi prijeti neljudsko tretiranje ili čak gubitak života. Brojne države EU imaju problem po pravnom pitanju imigracije i azila. Naime, postoje institucije koje uređuju azil i koje uređuju izručenje. Obzirom da postoji problem u komunikaciji te dvije grane jurisdikcije, cijela situacija oko izručenja postaje složenijom", nastavio je Rodin.

Govoreći o praksi sudova istaknuo je da praksa hrvatskih sudova ima selektivne sljedove. Primjerice, ako je neka osoba imala javni govor u nekoj državi, a za taj je govor osuđena i postoji mogućnost „premlaćivanja" u zatvoru, tada Republika Hrvatska ne smije izručiti takvu osobu trećoj državi. Hrvatski sudovi se, nažalost fokusiraju na neke druge stvari - državljanstvo ili slične obrasce. Azil može biti zapreka izručenju, a to se u Hrvatskoj ne vidi.

„Izručenje ima prednost nad azilom, iako ne bi trebalo biti tako, već bi se trebalo supstancijalno analizirati. Utrošen je golem trud hrvatskih institucija za uređivanje imigracijske i azilantske politike, međutim, posao još nije priveden kraju", zaključio je Siniša Rodin.

Goranka Lalić Novak govorila je o pravu na azil u praksi, odnosno o metodama ograničavanja pristupa sustavu azila.

Istaknula je pristup fizičkom teritoriju, jer Republika Hrvatska ne dozvoljava azil u veleposlanstva ili konzulate, zatim zabrane vraćanja u zemlje u kojima tražiteljima azila prijeti opasnost zbog koje i traže azil, zabrane kažnjavanja za nezakonit ulazak ili boravak, pristup postupku utvrđivanja izbjegličkog statusa – prihvaćanje namjere, izbjegavanje ograničavanja slobode kretanja tražitelja azila te poštivanje temeljnih ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.

Također, navela je i metode ograničavanja pristupa sustavu azila, koje se odnose na viznu politiku, sankcioniranje prijevoznika, sporazume o vraćanju, presretanja na kopnu i moru te neprihvaćanja, odnosno neprepoznavanje namjere za traženjem azila.