Održana međunarodna konferencija o izbjegličkoj krizi

• 

Detalji

Hitovi: 507

Zagreb, 14. prosinca 2015. - Na poziv njemačke liberalne zaklade Friedrich Naumann za slobodu Politička akademija HNS-a sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji o izbjegličkoj krizi. Akademiju je predstavljao Jug Puljizević, član Predsjedništva HNS-ove zagrebačke županijske organizacije i stručni suradnik u Središnjem uredu HNS-a. Prenosimo Jugove dojmove u cijelosti.

 

Posredstvom naše Političke akademije na poziv zaklade Friedrich Naumann za slobodu sudjelovao sam na međunarodnoj konferenciji o izbjegličkoj krizi, s posebnim osvrtom na tzv. „balkansku rutu". Konferencija se održala 8. prosinca 2015. godine

Konferencija se održala kroz tri panela, na tri različite lokacije. Bio sam uvodničar na prvom panelu pod nazivom „Uzroci i simptomi izbjegličke krize" zajedno s Anne-Brigitte Krum-Hansen, visokom dužnosnicom UNHCR-a. Nakon uvodnih izlaganja oboje smo odgovarali na pitanja okupljenih koji su pokazali ogroman interes za ovu aktualnu temu. Tim povodom sam dao i izjavu za RTS, a pojavio sam se i u središnjim vijestima Prve TV.

Na drugom panelu „Trenutna situacija - uspjesi i neuspjesi", uvodničar je bio Teodoros Skylakakis, bivši europarlamentarac iz Grčke, dok je na završnom dijelu pod nazivom „Buduće strategije za izbjegličku krizu" glavnu riječ imao njemački veleposlanik u Srbiji Axel Dittmann.

U pauzi između drugog i trećeg panela posjetili smo „Miksalište", volonterski centar za prihvat izbjeglica u Beogradu. Dobro organizirani volonteri iz čitavog niza zemalja svakodnevno primaju 300-tinjak izbjeglica na tzv. „balkanskoj ruti". Među najaktivnijim volonterkama je i naša Međimurka Tajana koja studira u Beogradu. Bilo ja pravo zadovoljstvo vidjeti s koliko žara i predanosti, najvećim dijelom mladi ljudi, pomažu izbjeglicama.

Završetak konferencije bio je u Mikser House, gdje smo se opustili u neformalnom razgovoru, uz dobru glazbu i laganu zakusku. Uz već poznate teme, uspio sam ukazati na neke od problema s kojima se susreću izbjeglice, a o kojima se u javnosti govori malo ili ništa, kao što je „trafficking" žena i djece (primarno kao „robovske radne snage"), koji se praktično dešava u srcu Europe. Drago mi je da postoji interes da se izbjegličkoj krizi pristupi i sa osobne razine i kroz prizmu zaštite ljudskih prava i dostojanstva, napose onih najranjivijih.

Konferencija je bila uspješna, ali je osobno vidim kao dobar početak ili odskočnu dasku za puno veći i sveobuhvatniji angažman i međusobni dijalog, koji bi trebao voditi ka zajedničkom europskom rješenju i platformi baziranoj na konsenzusu.

Jug Puljizević