Zagreb, 27. siječnja 2014. - „U lokalnoj politici je dobro što se rezultati prepoznaju odmah, a kroz svakodnevnu komunikaciju s građanima oni će prepoznati, i vas i vaš rad. Iskustvo lokalne politike nam pomaže i priprema nas za politiku na višim razinama", započela je svoje predavanje Morana Paliković Gruden, potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba u mandatu 2009./2013. na seminaru Akademije o radu izabranih prestavnika vezan uz stručna područja i teme u JL(R)S.
„U lokalnim sredinama ste često u grupi istomišljenika i upravo tom sinergijom predstavljate sebe i politiku kojom se bavite", nastavila je Paliković Gruden.
„Tek u opoziciji možete biti vrlo kreativni i izgraditi se kao politička ličnost, no to ne znači da se cijelo vrijeme ne borite za vlast, upravo suprotno! Opozicija predstavlja odličnu priliku za iskazivanje svega što možete napraviti s ciljem pripreme dolaska na vlast za koju se borite", nastavila je Paliković Gruden.
U nastavku je moderatorica istaknula kako su statut i poslovnik predstavničkog tijela osnovni alati kojima se ostvaruju dogovoreni prioriteti, a nadalje je na primjeru Grada Zagreba detaljno objasnila rad zastupnika, odnosno vijećnika zadržavši se na djelokrugu rada Gradske skupštine Grada Zagreba. Primjerima iz prakse detaljno je objasnila djelokrug rada vijeća, gradske četvrti i mjesnog odbora.
"Zastupnik mora surađivati sa strankom na svim razinama, mora surađivati s ostalim političkim strankama u vijeću ili skupštini, kao što mora i voditi brigu o raspodjeli mjesta unutar redovitih radnih tijela, upravnih vijeća i nadzornih odbora", kazala je Paliković Gruden te u nastavku posebno izdvojila Odbor za prostorno uređenje.
„Mora se imati pripremljena lista kandidata članova stranke za sva mjesta koja su, ili će biti na raspolaganju. Takva lista mora biti iskoordinirana na svim razinama stranke", završila je Morana Paliković Gruden o temi uloge i rada zastupnika u predstavničkom tijelu.
Predavačica je upravo zbog bogatog iskustva i znanja sudionicima navodila mnoge primjere iz prakse kako bi i oni mogli u svojim lokalnim sredinama raditi učinkovitije svoj posao.
"Morate pratiti rad drugih zastupnika, gledati, promatrati ih, jer puno toga možete naučiti i saznati promatrajući djelovanje drugih", zaključila je Paliković Gruden.
U drugom dijelu predavanja govorilo se o novim koncesijskim modelima.
„Kada govorimo o koncesijama u pitanju je zapravo ugovorni odnos između javnog i ekonomskog tijela, a onaj tko koristi koncesiju preuzima i rizike", započeo je svoje predavanje Goran Vojković, predsjednik Interesnog odbora HNS-a za zakonodavstvo, pravosuđe i upravu.
"Kako bi došli do koncesije vodimo se nekolicinom bitnih propisa i zakona. Koncesija se, između ostalog, izdaje prema Zakonu o javnoj nabavi i Zakonu o javno-privatnom partenrstvu. Dakle, svi relevantni zakoni moraju biti uključeni", istaknuo je Vojković te nastavio osvrnuvši se na postojeći Zakon o koncesijama.
"Zakon o koncesijama RH nije se previše opterećivao time tko daje koncesiju, već je naveo na što se sve koncesije mogu davati . Upravo zbog toga je kod davanja koncesija važna politička odluka za što se ona izdaje", nastavio je Vojković.
Predsjednik Interesnog odbora HNS-a za zakonodavstvo, pravosuđe i upravu je u nastavku govorio o regulativama Europske unije, kao i kriterijima za odabir najpovoljnije ponude kada se izdaju koncesije.
„Nakon što stručno povjerenstvo pregleda i ocijeni ponude, odluku o davanju koncesije donosi davatelj koncesije. Odluka o davanju koncesije nije ništa drugo nego upravni akt, a stručno povjerenstvo podnosi davatelju koncesije prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Iznimka je da davatelj koncesije može donijeti odluku o davanju koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra bez pregleda i ocjene ponuda, a na zahtjev gospodarskog subjekta, što znači samo u slučaju koncesije na zahtjev", kazao je Vojković.
Govoreći o radu izabranih predstavnika na primjeru upravljanju imovinom u JL(R)S zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir naglasio je kako je imovina snažan izvor političkog upravljanja.
„Zemljišta u Republici Hrvatskoj su naš najvažniji resurs. Kada se taj resurs potroši, ne možete ga vratiti natrag! Hoćete li koristiti koncesiju, ili prodavati taj resurs, političke su odluke", istaknuo je Uhlir.
Zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja je u nastavku objasnio kako se svrha, odnosno upravljanje imovinom može podijeliti na obavezne, diskrecijske i dohodovne smjernice. Također, naglasio je kako se imovina mora dobro poznavati.
„Svojom imovinom morate izgraditi sustav upravljanja uvažavajući osnovne principe menadžmenta, a to znači da se osim načela dobrog gospodarenja, morate također držati i načela održivog upravljanja. Ono uključuje gospodarski i društveni razvoj, kao i zaštitu okoliša", zaključio je Uhlir.