„Europsko pravo je i naše domaće pravo“

• 

Detalji

Hitovi: 512

Zagreb, 9. prosinca 2013. – Seminar Akademije o upoznavanju EU zakonodavstva i njegovom utjecaju na lokalnu samoupravu, koji se održao ove subote, moderirala je jaka ekipa u sastavu Jozo Radoš, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a i Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova.

Na seminaru se govorilo o ulozi Odbora regija u postupku donošenja zakonskih akata EU kao i o supsidijarnosti i primjeni europskog prava na lokalnoj razini.

Jozo Radoš je svoje predavanje započeo postupkom donošenja zakona u EU te sa iskustva promatrača, koji je obavljao, svima prisutnima približio izrazito kompliciran proces. Također, istaknuo je da zakonski postupak u EU ima tri, a ne dva čitanja i u svakom od ta tri čitanja se predlažu amandmani.

„Europska unija je vrlo komplicirana institucija. Mi smo mala zemlja i ne možemo utjecati previše na najviše politike EU, ali možemo odlučiti da te i te godine od 100 zakona ili 200 odluka Europskog vijeća budu dvije ili tri odluke važne za Hrvatsku. Tu je naša snaga, i sve što radimo, radimo koncentrirano kako bismo ostvarili naše ciljeve, a u ostalim pitanjima smo saveznici sa onima koji će nam pomoći da ih ostvarimo", istaknuo je predsjednik Kluba zastupnika HNS-a.

Radoš je u nastavku rekao kako se Europska unija kreće prema sve većoj integraciji, a pitanje preuzimanja dijela ovlasti je važno pitanje i tu spada dio o lokalnim i regionalnim tijelima koja moraju štititi lokalnu i regionalnu politiku. Govoreći o provjerama supsidijarnosti i proporcionalnosti kazao je kako ih donose nacionalni parlamenti i lokalne i regionalne vlasti te je upravo zbog toga u EU formiran i Odbor regija koji je s vremenom mijenjao i svoje nadležnosti. Odbor regija je slao svoja mišljenja u vezi prijedloga zakona Europskoj komisiji i Vijeću koje nisu morale poštivati ta mišljenja. Međutim, s vremenom je uloga Odbora regija rasla, tako da je mišljenje Odbora poprimilo široke razmjere. Radoš je važnost stavio na Lisabonski sporazum kojim Odbor regija dobiva one ovlasti i nadležnosti koje zapravo ima i danas. Danas Odbor broji 352 člana, a HNS-ov član je župan Predrag Štromar. Odbor regija se bira na mandat od pet godina, članove predlažu udruge općina, gradova i županija prema kvoti zemlje kojoj pripadaju, odluku donosi vlada, a sadržava i svojih 6 pododbora.

„Sve tri institucije, i EU parlament i Komisija i Vijeće dužne su zatražiti mišljenje Odbora regija kada se radi o specifičnim pitanjima, kao što je područje telekomunikacije, energetike, transporta, obrazovanja, kulture, zapošljavanja itd., a također i u ostalim pitanjima. Mišljenja Odbora regija nisu obvezujuća, ali se zbog političke osjetljivosti i problema koji mogu nastupiti poslije itekako respektiraju. Odbor regija provjerava supsidijarnost i proporcionalnost propisa, sadržava mrežu raznih institucija na lokalnoj razini, razini udruga građana itd. Ukoliko se dogodi da Odbor smatra kako je akt povrijedio prava lokalne i regionalne samouprave te supsidijarnost i proporcionalnost može podnijeti tužbu Europskom sudu pravde koji isti zakon, direktivu i uredbu EU može srušiti", zaključio je Radoš.

Drugi dio predavanja moderirao je Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova.

„Kada govorimo o europskom pravu, to pravo je i naše domaće pravo, jer je kroz desetak godina koliko smo se približavali EU, naše zakonodavstvo bilo prilagođavano standardima Unije. I nakon ulaska u članstvo Unije, ta prilagodba se kontinuirano nastavlja, pa je utjecaj europskog prava na naše živote dubok i svakodnevan", započeo je svoje predavanje Hrvoje Marušić.

Govoreći o načinima i mehanizmima nastanka europskih pravnih propisa te načinima kojima lokalna samouprava može utjecati na taj proces, Marušić je napomenuo kako su se od 1. srpnja , kada smo i postali članica EU neke nacionalne ovlasti i dijelovi državnog suvereniteta prenijeli na institucije EU, te ih dijelimo sa ostalim državama članicama.

„Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koordinira pripremu nacionalnih stajališta koja se prezentiraju u tijelima EU, a stajališta se u najvećem dijelu odnose upravo na izradu novih ili izmjenu postojećih pravnih akata EU", istaknuo je Marušić.

U nastavku se govorilo o zakonodavnim aktima EU, odnosno uredbama, direktivama i odlukama, te o načinu njihove primjene u pravnom sustavu RH.

„Kod zakonodavnih akata izrazito su važne uredbe, koje se po usvajanju na razini EU izravno primjenjuju u državama članicama. One ne trebaju nikakav nacionalni propis da ih se prenese, i tu je teškoća za lokalnu i regionalnu samoupravu, jer su ih dužne primjenjivati, pa moraju biti i upoznate s njihovim sadržajem. Što se tiče direktiva, one nalažu državama članicama da se određeno područje mora na određeni način regulirati nacionalnim propisima, pa je situacija utoliko lakša za JLRS koje su već upoznate s procedurama usvajanja i objave nacionalnih propisa", istaknuo je Marušić.

Govoreći o regulativi, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova ukazao je kako je Europska unija vrlo kompleksna birokratska mašinerija, ali ne u smislu broja ljudi već zbog količine regulative koja se generira konstantno i svakodnevno. Većina članica, pa tako i Hrvatska smatra da se EU, primarno Europska komisija, fokusira na bitne stvari, a detaljnije reguliranje prepusti državama članicama od kojih svaka ima svoje posebnosti. Trenutni način rada je izuzetno opterećujući i za institucije EU i za države članice i dugoročno je neodrživ.

„Što se tiče načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, Lisabonski ugovor je unio velike novitete, a naročito stoga što ne samo da spominje i uvodi pojmove lokalne i regionalne samouprave u kontekst rada EU, već izravno povezuje lokalnu i regionalnu samoupravu sa primjenom principa supsidijarnosti. U pogledu pravnih propisa EU, uloga jedinica lokalne i regionalne samouprave svih članica je dvojaka. Prva je pokušati utjecati na stvaranje pravnih akata kroz Odbor regija i nacionalna ministarstva, a druga je poznavanje propisa i uredbi koje se izravno primjenjuju u Hrvatskoj ", nastavio je Marušić.

Svoje predavanje pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova završio je informacijama o mogućnostima praćenja pravne regulative EU, te je preporučio uredbe da svaka JLRS, pa i najmanja općina, mora osigurati sustavno praćenje EU pravne regulative, ali i informacija o mogućnostima financiranja projekata EU sredstvima, za što je dovoljno odvojiti sat vremena tjedno.

„Pravi izazov je potaknuti građane da budu aktivni u društvenom i političkom životu uopće, pa tako i u odnosu na pravnu regulativu, nacionalnu i EU", kazao je Marušić.
Uloga HNS-a u Hrvatskoj je, po Marušićevom uvjerenju upravo u tome da građanima vrati samopouzdanje, uvjerenje da i kao država i kao pojedinci imamo što pametnoga i konstruktivnoga za reći, te da aktivnim odnosom prema pravnim propisima, od lokalne do razine EU, mogu utjecati na njihov sadržaj pa time i na vlastite živote.

„Kako bi se to ostvarilo, mora se pojačati i komunikacija JLRS s predstavnicima Odbora regija, te sa saborskim zastupnicima i ministarstvima, pa i s hrvatskim članovima Europskog parlamenta. Ma koliko mali bili, možemo utjecati na okruženje u kojem živimo i radimo, i uvjeren sam da je taj utjecaj moguće provesti i ostvariti uz aktivan pristup", zaključio je Marušić.